U sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora“ pod projektnim elementom 3 naziva Provedba znanstvenih istraživanja u području utvrđene potrebne društvene promjene tiskana je studija s rezultatima tri znanstvena istraživanja.
Istraživanja su provedene iz tri područja: iseljavanje mladih iz Hrvatske, migracija i nacionalne sigurnosti te demografskih potencijala hrvatskog iseljeništva.
Iseljavanje mladih iz Hrvatske
U okviru ovog tematskog područja znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti proveli su kvantitativno i kvalitativno istraživanje.
Kvantitativno istraživanje provedeno je on-line anketnim upitnikom u razdoblju od listopada do prosinca 2021. na uzorku od 1037 ispitanika. Ispitanici su ciljano birani u dobnoj skupini između 18 i 30 godina (1991.–2003. godište) i geografski je obuhvaćeno područje čitave Hrvatske. Anketni upitnik sastojao se od 37 pitanja.
Kvalitativno istraživanje na temu iseljavanja mladih provedeno je metodom fokus-grupa tijekom prosinca 2021. Sudionici su bili mladi iz različitih dijelova Hrvatske u dobi od 18 do 29 godina. Predviđeno trajanje fokus-grupa bilo je oko 90 minuta. U jednoj fokus-grupi bilo je između pet i osam sudionika. Ukupno je sudjelovalo 38 sudionika iz Splita, Dubrovnika, Sinja, Zagreba, Slavonije i sjeverozapadne Hrvatske. Uvodno su sudionici bili upoznati s temom projekta i svrhom istraživanja, kao i znanstvenicima koji su provodili fokus-grupe. Protokol vođenja fokus-grupa unaprijed je definiran kroz šesnaest pitanja putem kojih su se od ispitanika prikupljali sociodemografski podaci, razlozi eventualnog iseljavanja, stavovi o iseljavanju mladih iz Hrvatske, o iseljavanju poznanika i rodbine i njihovoj kvaliteti života u inozemstvu, o prednostima života u Hrvatskoj i inozemstvu, o željenoj zemlji iseljenja te utjecaju pandemije na iseljenje.
Rezultati istraživanja pokazali su da 43,0 % ponekad razmišlja o odlasku u inozemstvo, njih 17,0 % o tome razmišlja često, 28,0 % nije nikad nije, dok ih 12,0 % stalno o tome razmišlja. Budući da se proces donošenja odluke o migraciji ne temelji samo na razmišljanju o tome, ispitanici su upitani jesu li posljednjih godinu dana aktivno pretraživali mogućnosti vezane uz takvu moguću odluku.
Migracije i nacionalna sigurnost
U okviru ovog tematskog područja znanstvenici s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu proveli su kvantitativno istraživanje.
Anketno istraživanje provedeno je pomoću online anketiranja u razdoblju od rujna do prosinca 2021. godine na kvotnom uzorku od 663 ispitanika. U istraživanju se ispitivala percepcija domicilnog stanovništva prema migrantima te suvremenim migracijama i nacionalnoj sigurnosti Hrvatske. Upitnik se sastojao se 53 pitanja koja su bila sadržajno i tematski podijeljena u pet područja: opća obilježja ispitanika, znanje i informiranost o migracijama, stavovi prema migrantima, individualna iskustva i kontakti s migrantima te izazovi nacionalne sigurnosti.
Kod ispitivanja općih znanja o migracijama utvrđeno je kako su ispitanici bolje upoznati s migracijama na hrvatskom prostoru, uz državne granice ili u užim regionalnim okvirima, odnosno da su manje upoznati s globalnim migracijskim kretanjima i migracijskim žarištima.
Ispitanici se u najvećoj mjeri u potpunosti slažu s tvrdnjama da su glavni uzroci velikih migracija ratna razaranja u prostoru iz kojega se iseljava (48,4 %) i vojna djelovanja (36,3%), dok se 38,5 % prilično slaže s tvrdnjom da je to neuređenost prostora iz kojega se iseljava (39,0 %). Međutim, najviše ispitanika (32,0 %) nema jasno definiran stav o razlikovanju velikog migracijskog vala prema Europi 2015. godine u odnosu na standardne ekonomske migracije. Također, trećina ispitanika nema jasno definiran stav o tvrdnji da su velike migracije prema Europi razvojna potreba europskog gospodarstva.
Ispitanici se u najvećoj mjeri (55,8 %) u potpunosti slažu da migracije trebaju biti kontrolirane. Njih 23,1 % se prilično slažu oko toga, dok ih je 15,2 % neodlučno. Preostalih 6,9 % se donekle i uopće ne slažu s tom tvrdnjom. Pored toga, trećina ispitanika se ne slaže s potpunom slobodom migracijskih kretanja, dok su podijeljeni oko potpunog zaustavljanja migracija (podjednako za i protiv).
Demografski potencijal hrvatskog iseljeništva
U okviru ovog tematskog područja znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti proveli su kvantitativno istraživanje.
Anketno istraživanje provedeno je pomoću online anketiranja u razdoblju od srpnja do listopada 2021. godine na uzorku od 497 ispitanika, Hrvata koji trenutno žive u inozemstvu, a većina ih je napustila Hrvatsku između 2016. i 2021. Upitnik se sastojao od 62 pitanja, većinom zatvorenog tipa. Pitanja su bila podijeljena u pet tematskih poglavlja: sociodemografski podaci, migracijski status, socioekonomski status, povratničko-motivacijski status te identitet i sustav vrednota.
Rezultati su pokazali da je većina ispitanika rođena u Hrvatskoj (78,3 %) i Bosni i Hercegovini (13,1 %), dok najviše ispitanika živi u Njemačkoj (25,5 %), Velikoj Britaniji (9,9 %), Irskoj (8,9 %) i Švedskoj (8,5 %). Kad je u pitanju dob ispitanika, njih 39 % je bilo u dobi između 30 i 39 godina, a 22 % ispitanika u dobi od 18 do 29 godina, što ukazuje da je većina ispitanika koji odlaze u reproduktivnoj dobi. Istraživanje pokazuje i da od starijih osoba koje odlaze, neki ostavljaju svoju djecu u Hrvatskoj (3,6 %) pa bi se daljnjim istraživanjem moglo ispitati razloge takve odluke.
U kontekstu zaposlenja, dobiveni su podaci pokazali da 87,8 % ispitanika radi, a od tog postotka 57,7 % radi u struci za koju su se školovali. Čini se da je mogućnost zaposlenja u struci snažan čimbenik privlačenja koji može biti rezultat makro čimbenika u zemljama za koje sudionici smatraju bolje uređenima. Rezultati su pokazali i uvjerenje da postoji manje nepotizma i korupcije, što rezultira većim poslovnim mogućnostima u inozemstvu. Ti pokretači na makro razini utječu na percepciju građana o migraciji i čini se da imaju snažan utjecaj na razloge odlaska.
Osim istraživanja, u studiji je ukratko predstavljen projekt „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora“ te smjernice za razvoj javnih politika iz šest područja.
Nakladnik je Svjetski savez mladih te je tiskano ukupno 50 primjeraka.
*Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj objave isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
Studija je dostupna na nižoj poveznici.