Siromaštvo i (pre)napučenost kontinenta?
Kada govorimo o nerazvijenim zemljama u svijetu, najprije pomislimo na afričke ili pak neke azijske države. Svima nam je to poznato iz školskih udžbenika, iz medijskih članaka, znanstvenih istraživanja ili službenih statističkih publikacija. Povijesni okvir (ekonomskog i socijalnog) razvoja tih zemalja je nešto drugačiji u odnosu na povijest i kulturu u odnosu na primjerice europske zemlje. Također, socio-demografska struktura tog stanovništva se znatno razlikuje u odnosu na strukturu stanovništva u razvijenim zemljama svijeta.
Dakle, uz drugačiji (ekonomski) razvoj, i demografski trendovi u nerazvijenim zemljama svijeta se značajno razlikuju u odnosu na one u razvijenim zemljama Europe, Sjeverne Amerike, kao i nekih drugih dijelova svijeta. Primjerice, prema posljednjim procjenama Ujedinjenih naroda (UN) dana 24. veljače 2022. godine na afričkom kontinentu živi 1.393.469.453 stanovnika, čime je jedan od najmnogoljudnijih kontinenata, a projekcije predviđaju daljnji rast stanovništva1. Tako udio stanovništva Afrike u ukupnom stanovništvu svijeta iznosi 16,72 %; uspoređujući taj kontinent sa ostalima, isti se nalazi na drugom mjestu po broju stanovništva1. Promatrajući rast broja stanovništva u odnosu na Europu, razlike su zaista velike. Dok Europa (demografski) slabi, afričko stanovništvo brojčano raste.
Daljnji rast stanovništva
Stoga, u ovome ćemo se tekstu usmjeriti ipak samo na afričke zemlje u kontekstu demografskih promjena i izazova u suvremenom dobu. Treba naglasiti kako se demografski trendovi u ovoj regiji svijeta, ne mogu u potpunosti „preslikati“ na neke druge (nerazvijene) dijelove svijeta. Dakle, naglasak će biti na afričkim zemljama koje obilježava sporiji ekonomski i socijalni razvoj, dok je siromaštvo još i dalje široko rasprostranjeno. Uzimajući u obzir takve okolnosti, mogu se bolje razumjeti aktualni demografski izazovi s kojima se Afrika suočava, a na koje treba pronaći prave odgovore.
Promatrajući socio-demografska obilježja ovog kontinenta, podaci pokazuju da prosječna dob stanovništva iznosi 19,7 godina1, pa možemo reći da se radi o zaista „mladom kontinentu“. Isto tako, totalna stopa fertiliteta u 2020. godini (broj živorođene djece u odnosu na broj žena) je vrlo visoka, pa iznosi 4,4 ‰ (promila)1. Taj trend se smanjuje kroz desetljeća, no i dalje se radi o većem broju rođene djece po jednoj ženi (tablica 1.), posebno u odnosu na razvijene zemlje Europe i Amerike u kojima je ta stopa značajno niža1.
Međutim, očekivano trajanje života (tablica 2.) u tim zemljama je tek 64,1 godina, pri čemu žene dulje žive1. Ipak, na tom se kontinentu sve više produljuje životni vijek stanovništva.
U usporedbi sa primjerice europskim državama, radi se o značajnoj razlici, s tim da je očekivano trajanje života u Europi produljeno. Također, poseban izazov predstavlja visoka stopa mortaliteta (smrtnosti) dojenčadi i djece mlađe od pet godina koja je u razvijenim zemljama svijeta svedena na najniže razine1.
Više od polovine stanovništva živi u ruralnim područjima, dok ostali žive u gradskim sredinama1. Promatrajući gustoću naseljenosti, ona prema posljednjim dostupnim podacima1 iznosi 44 stanovnika po km2. Nadalje, treba spomenuti još spomenuti migracije: unutarnje i vanjske koje su vrlo intenzivne, posebno u ovom stoljeću. Taj se kontinent nalazi na prvom mjestu kada je u pitanju porast migracija u svijetu1. Najučestalije su migracije iz afričkih zemalja prema ponajprije Europi (vanjske migracije) koje su obilježile prethodno desetljeće te su u stalnom porastu2. Posebno treba naglasiti kako su sve učestalije migracije uzrokovane klimatskim promjenama, ratovima te široko rasprostranjenim siromaštvom.
(Demografska) budućnost Afrike
Na pitanje o rastu ili padu broja stanovništva Afrike se ne može dati jednoznačan odgovor jer se radi o demografskim promjenama koje su nepredvidive i promjenjive. Međutim, na temelju UN-ovih projekcija, predviđa se rast broja stanovništva, pa bi tako na tom kontinentu do 2050. godine živjelo više od dvije milijarde ljudi1. Što se tiče ukupne stope fertiliteta, ona će se povećavati, pa se tako predviđa da će u 2050. godini biti na razini od 4,69 ‰ (promila). Dakle, postojeći demografski trendovi upućuju na to da će broj stanovništva Afrike nastaviti snažno rasti.
(Demografski) razvoj stanovništva u razdoblju nakon 2050. godine je teško predvidjeti, no u projekcijama se navodi daljnji rast stanovništva, pri čemu će najviše stanovnika živjeti upravo na afričkom kontinentu1. Hoće li Afrika moći podnijeti takav rast stanovništva s obzirom na ekonomsku (ne)razvijenost? Upravo je zato potrebno uložiti sve moguće napore, prvenstveno u razvoj osnovne infrastukture koja će jamčiti stanovnicima afričkih država dostojanstven život i rad. To možda zvuči apstraktno, pa i pomalo jednostavno, no nikako nije tako jer se radi o složenom izazovu za koji su potrebni širi društveni dogovor, vrijeme i novčana ulaganja. Pitanje demografske budućnosti je pitanje razvoja ovog kontinenta, bez kojeg nije moguće planirati bilo kakav (ponajviše ekonomski) napredak. Svi navedeni aktualni (demografski) trendovi na tom kontinentu će imati snažan utjecaj na različite aspekte života ljudi, države i društva, a posebno područja koja su geografski bliže Africi.
* Članak je preuzet sa portala mimladi.hr
Popis korištene literature
- Africa population (2022.). Dostupno na: https://www.worldometers.info/world-population/africa-population/
- Dinamika afričkih migracija prema EU: geografski uzorci kretanja, geopolitički uzroci i sigurnosni izazovi (2021.). Dostupno na: https: //hrcak.srce.hr/file/394590